Nema sumnje da u svi brakovima i vezama, uspješnim i manje uspješnim, postoje trzavice i sukobi. Sukobi u međuljudskim odnosima nisu nužno nešto loše. Neki odnos u kojem ima mnogo sukoba može biti zdraviji, od odnosa u kojem se partneri uopće ne sukobljavaju. Takav prividan sklad može biti i posljedica potpune uzajamne ravnodušnosti ili paralelnog vođenja života. Iako nam sukobi smetaju i ljute nas, oni mogu imati i pozitivne posljedice.

Do sukoba dolazi na svim razinama interakcije među ljudima, na poslu, među prijateljima, u obiteljima, u ljubavnim odnosima. Sukob može oslabiti ili ojačati neki odnos, pa je stoga sukob u odnosu dvoje ljudi uvijek u manjoj ili većoj mjeri kritičan događaj. Međutim, kvaliteta nekog odnosa ne ovisi toliko o broju sukoba, koliko o načinu njihovog rješavanja. Svaki sukob može izazvati ogorčenje, nezadovoljstvo, neprijateljske osjećaje i reakcije i niz drugih negativnih emocija, ali ako se konstruktivno rješava, tada može dovesti do dubljeg razumijevanja, uzajamnog poštovanja i bliskosti.

Jedan od mogućih uzroka zbog kojeg se neki parovi stalno ponovno svađaju oko istih stvari, je nezadovoljstvo samim sobom, jednog ili oba partnera. Sukobi nastaju i kad jedno od partnera ili oboje osjećaju potrebu za nekom promjenom u odnosu ili nekom novom prilagodbom, bez koje će se njihov odnos urušiti. Mogući uzroci sukoba toliko su brojni i različiti da ih uopće nema smisla ni pokušati nabrajati, jer mogu biti posljedica kako promjena samih partnera, tako i okolnosti ili opće životne situacije u kojoj se nalaze. Dakako da uz te različite uzroke sukoba, postoje i različiti načini rješavanja sukoba, ali oni nisu toliko brojni, jer se sukobi izazvani različitim uzrocima mogu rješavati na sličan ili isti način.